BiH Pravo 1.0

Bosanskohercegovački pravni portal

Medunarodno privatno pravo i Medunarodno javno pravo
#1833
Uplitanje Vijeća sigurnosti UN u međunarodni ili nemeđunarodni oružani sukob:

Do uplitanja Vijeća dolazi kada ono ocijeni da je u nekom dijelu svijeta došlo do prijetnje miru, narušenja mira ili čina agresije, pa na temelju glave VII Povelje naredi oružanu akciju. Pri tomu su oružane snage UN-a, ili neke druge međunarodne organizacije, dužne poštivati sva pravila prava oružanih sukoba. Kvalifikacija nekog oružanog sukoba i primjena odgovarajućih pravnih pravila na njega ovise o tome:
 je li Vijeće sigurnosti naredilo mjere u izvršenju svoje odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ili nije.
 U drugom redu ta kvalifikacija ovisi od izražene namjere strana u sukobu i trećih država.
 Izuzetno intenzitet neprijateljstava može ukazati da se radi o međunarodnom oružanom sukobu neovisno od navedenih faktora.
90. Ograničenja ratovanja obavezna u svim oružanim sukobima:

Osnovu prava oružanih sukoba čini razlikovanje između civilnih i vojnih osoba. U svim vrstama oružanih sukoba neophodno je poduzeti sve mjere da se civilno stanovništvo zaštiti u što većoj mjeri.

Ograničenja s obzirom na metode i sredstva ratovanja:

a. ratna lukavstva i perfidne metode i sredstva ratovanja  ratna lukavstva su se oduvijek u ratovima smatrala dopuštenima, s tim da ona nikada ne smiju prijeći u perfidiju. Perfidija je strogo zabranjena, a podrazumijeva akte kojima se ulijeva povjerenje protivniku, navodeći ga da povjeruje u to da ima neko pravo ili obvezu u pogledu zaštite po međunarodnom pravu, s namjerom da se to povjerenje izda.
b. Izdajničko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja  to je međunarodni zločin
c. Izjava da se neće davati milost, tj. naredba da neće biti preživjelih, te vođenje neprijateljstava na toj osnovi  također međunarodnizločin
d. Uništenje, pljačka ili pljenidba imovine protivnika  također meunarodni zločini, osim kada vojna potreba imperativno nalaže njezino uništenje ili pljenidbu
e. Postupanje s padobrancima  ne smiju biti predmetom napada osobe koje u nevolji iskaču iz zrakoplova. Tu zaštitu ne uživaju zračno-desantne jedinice.
f. Špijunaža  po međunarodnom pravu nije zabranjena i ne predstavlja međunarodni zločin. Ali, špijun uhvaćen na djelu nema položaj ratnog zarobljenika, i podliježe strogom kažnjavanju.

Ograničenja ratovanja s obzirom na objekte:

a. Nebranjena mjesta i vojni cilj  zabranjeno je napadati ili bombardirati nebranjene gradove, sela, naselja ili zgrade.
b. Zaštita kulturnih objekata i hramova  još od starine postoji običajno pravilo koje zabranjuje bombardiranje zgrada namjenjenih bogoslužju, umjetnosti, nauci i dobrotvornim svrhama, kao i historijskih spomenika, bolnica i sl.
c. Zaštita objekata nužnih za preživljavanje civilnog stanovništva
d. Zaštita građevina i instalacija koje sadrže opasne sile  u ove objekte spadaju brane, nasipi i nuklearne električne centrale, koji ne smiju biti objektom napada čak ni ako su vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i u tom smislu velike gubitke među civilnim stanovništvom
e. Zaštita prirodnog okoliša
f. Zaštita bolničkih i kartelnih brodova koji prevoze ratne zarobljenike

Zabranjene vrste oružja:

a. naboji težine ispod 400g koji se rasprskavaju ili su ispunjeni gorućom i zapaljivom tvari
b. naboji koji se u ljudskom tijelu lahko rašire ili spljosnu (dum-dum naboji)
c. otrovi i otrovno oružje
d. oružje koje je namijenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama.
e. Napalm i druge vrste zapaljivog oružja i streljiva
f. Zasljepljujuće lasersko oružje
g. Protupješadijske mine
h. Bakteriološko (biološko), toksično i hemijsko oružje
i. Nuklearno oružje

www.medijator-prnjavorac.com

BOSNA I HERCEGOVINA […]

Postovani, imam jedno pravno pitanje za vas,novi […]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja