BiH Pravo 1.0

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
User avatar
By pravnik
#2102
Notarijat u Republici Srpskoj, BiH

Notarijat je jedna od najstarijih pravničkih profesija i predstavlja važan segment pravnog sistema jedne države.

Latinski tip notarijata uveden je Zakonom o javnim beležnicima 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji, ukinut odlukom AVNOJ-a, a u novim državama nastalim od bivše Jugoslavije ponovo je uveden donošenjem Zakona o notarima. Propisi o notarskoj službi u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko Distriktu BiH doneseni su kao reformski propisi na preporuku institucija Evropske unije da se u zemljama u tranziciji poveća stepen pravne sigurnosti, rastereti pravosuđe i organi javne uprave putem uspostavljanja određenih službi, među kojima posebno mjesto zauzima notarska služba koja u Evropi ima status preventivnog pravosuđa.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakona o notarima u septembru 2004. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 86/04, a notari su zvanično počeli sa radom 11. marta 2008. godine.



NOTARSKA SLUŽBA

Notarska služba je javna služba, koju obavljaju notari kao samostalni i nezavisni nosioci te službe. Notari obavljaju pravne poslove utvrđene Zakonom o notarima koje je država prenijela na notare u cilju jačanja pravne sigurnosti, ali i rasterećenja državnih organa u dijelu poslova koji su prenijeti na notare. Služba notara je profesionalna, samostalna, nezavisna, neutralna i notari mogu vršiti posao notara isključivo kao zanimanje tokom perioda za koji su imenovani.

Za devet godina rada u Republici Srpskoj, notarska služba je u velikoj mjeri ispunila ciljeve koje je pred nju postavio zakonodavc. Spriječene su mnoge negativne pojave u oblasti prometa nekretnina i upisa prava na nepokretnostima u javnim knjigama, a putem notarske službe uspješno se vodi i borba protiv pranja novca u onim oblastima za koje su nadležni notari.

Isprave sačinjene od strane notara imaju karakter javnih isprava i važe na teritoriji cijele Republike Srpske kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija, nezavisno od toga kod kojeg su notara na teritoriji BiH izdati, iz razloga što se notarske isprave donose u strogo propisanoj formi koja je precizno i detaljno utvrđena Zakonom o notarima, i isključeno je bilo kakvo proizvoljno ponašanje notara.



SLUŽBENO SJEDIŠTE NOTARA

Vlada Republike Srpske na bazi kriterijuma utvrđenih Zakonom o notarima određuje broj notara u Republici Srpskoj i njihovo službeno sjedište. U Republici Srpskoj službenu djelatnost notara obavlja 51 notar u 23 službena sjedišta. Ministarstvo pravde Republike Srpske ima određena ovlaštenja u pogledu nadzora nad radom notara kao i primjene Zakona o notarima. Notar može službenu djelatnost obavljati samo u službenom sjedištu za koje je imenovan, dok se notaru mogu obraćati i stranke mimo njegovog sjedišta i notar je dužan da na zahtjev stranaka sačini odgovarajuću ispravu.



OBAVEZNA NOTARSKA OBRADA ISPRAVA

Notar u okviru svojih nadležnosti izdaje notarski obrađene isprave, notarske ovjere i notarske potvrde. Notarska obrada isprave znači da je isprava u cjelosti sačinjena od strane notara, u skladu sa odredbama Zakona o notarima i time dokazuje u ispravi zapisane izjave koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.

Zakonom o notarima decidno je navedeno koje isprave podliježu obaveznoj notarskoj obradi, a to su:

pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici,
raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,
pravni poslovi kojima se obećava neko činjenje kao poklon, s tim što se nedostatak notarske forme u ovom slučaju nadomješta izvršenjem obećanog činjenja,
pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama,
osnivačka akta privrednih društava.

Svi navedeni pravni poslovi podliježu obaveznoj notarskoj obradi i ukoliko nisu notarski obrađeni, takvi pravni poslovi u ništavni i ne proizvode pravno dejstvo.

Izuzetno kada se radi o pravnim poslovima čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama i osnivačkim aktima privrednih društava notarskoj obradi ne podliježu pravni poslovi koje međusobno zaključuju Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, kao i ugovori između jedinica lokalne samo uprave, čiji je predmet sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i osnivački akti privrednih društava, ako je osnivač Republika Srpska ili jedinica lokalne samo uprave. Obaveze notarske obrade isprava mogu biti predviđene i u drugim zakonima. Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove koji nisu navedeni kao obavezni.



NOTARSKE OVJERE I NOTARSKE POTVRDE

Pored notarke obrade notari u okviru svoje nadležnosti izdaju i notarske ovjere, kao što su: ovjera potpisa, ovjera prepisa, ovjera izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga, kao i notarske potvrde, i to: potvrda o vremenu predočavanja pismena, potvrda o životu nekog lica, potvrda o ovlaštenju za zastupanje, potvrda o drugim činjenicama iz registra, potvrđivanje zaključka organa pravnog lica i potvrda drugih činjenica.



NEPRISTRASNOST NOTARA

Notar mora da štiti interese svih ugovornih strana, da njihove izjave volje sačini u obliku koji odgovara svim ugovornim stranama, da upozori na sve moguće posljedice i rizike pravnog posla, te da te konstatacije o upozorenjima unese u sam ugovor.

Notar mora odbiti vršenje radnje ako se radnja odnosi na pitanje koje ne spada u nadležnost notara, ako je radnja nespojiva sa njegovom službom, naročito ako se njegovo učešće zahtijeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja, ako utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je stranka preduzima prividno ili da bi izbjegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno oštetila treće lice, ako utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog razloga ne može punovažno zaključivati pravne poslove, ili ako zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke nema poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za preduzimanje konkretnog pravnog posla, ako raspolaže činjenicama da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da zaključi određeni posao i ako iz okolnosti slučaja i činjenica kojima raspolaže utvrdi da konkretan pravni posao neće proizvesti pravno dejstvo, da nije dopušten ili da je u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim običajima.

Uloga notara kao nosioca funkcija s javnim ovlaštenjima jeste jačanje pravne države i pravne sigurnosti građana. Notarijat je izuzetno značajan institut i njegova korist za pravni sistem ogleda se u preventivnom djelovanju i zaštiti, kao i efikasnosti i ekonomičnosti pravnog prometa u okviru notarske djelatnosti za građane i državu.

Svi notari sa teritorije Republike Srpske obavezno se organizuju u Notarsku komoru (www.notar.rs.org), koja ima svojstvo pravnog lica i predstavlja notare kod nadležnih organa vlasti, čuva ugled, čast i prava notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom obavljaju službu notara.



NOTAR KAO POVJERENIK SUDA

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 91/16) utvrđeno je da se ostavinski predmeti, po pravilu povjeravaju notarima na provođenje. Ipak sud neće povjeriti notaru na provođenje ostavinskog postupka u slučaju kada neki od nasljednika zahtijeva isključivo da se postupak provede pred sudom, a drugi slučaj kada će sud provoditi ostavinski postupak je kada nijedan notar nema sjedište na području tog suda.

Povjeravanjem provođenja ostavinskih postupaka notarima, doći će do rasterećenja sudova, na način da će sudovi rješavati samo sporne stvari, odnosno suditi, dok će nesporne vanparnične stvari, kakve su ostavine uglavnom provoditi i rješavati notari. Ostavinski postupci će se znatno brže provoditi.


NAGRADA I NAKNADA ZA RAD NOTARA

Notari imaju pravo na nagradu i naknadu za svoj rad u visini i na način utvrđen Uredbom o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske", broj 54/12, 103/13 i 6/17) kojom se određuje način vrednovanja notarskog posla i obračunavanje nagrade za rad notara i naknade troškova u vezi sa obavljenim radom notara.

Izvod: https://advokat-prnjavorac.com

Odluka Ustavnog suda BiH o nezakonitim odredbama […]

Esad Hrvacic - OPTUZNICA

Optuznica protiv advokata ESADA Hrvacica i drugi[…]

OPTUZNICA protiv Delimustafica i drugih Broj: T[…]

Hvala drug na mišljenju. Al zanima me da li taj r[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja